PROCESOR (CPU)
Procesor ili “CPU” je srce i sastavni dio računala bez kojeg nijedno moderno računalo ne bi moglo funkcionirati. Svojom unutarnjom strukturom cijelog sklopa postavlja ritam i stoga maksimalno utječe na ukupnu izvedbu osobnog računala. Izbor procesora definira računalo kao cjelinu.
Postoji mnogo procesora, ali će nas zanimati 3 osnovne platforme:
- INTEL
- AMD
- ARM
INTEL
Riječ je o najrasprostranjenijoj platformi diljem svijeta, ističe se prvenstveno cijenom, ali i performansama. Intel je ostavio svoj pečat uglavnom od početka računalne ere kada je bio jedini u mogućnosti isporučiti ekstremnu količinu CPU-a tipa XEON (puno jezgri i puno niti) za potrebe poslužitelja, CPU-a tipa CENTRINO koji su bili široko korišteni u vrijeme prvih tankih prijenosnih računala s dugom izdržljivošću, međutim, i dalje se radilo samo o uredskim strojevima i iako su igrači u to vrijeme imali izbora, INTEL je uvijek bio na vrhu. Prva velika revolucija u procesorima došla je s prvim Core-i3 (dvojezgrenim) procesorom, zatim Core-i5 (četverojezgrenim), a zatim Core-i7 (osamjezgrenim).Intel se prebacio na TurboBOOST 2.0 tehnologiju i dodao Hyperthreading (multi-threaded obrada, koja je do tada bila domena praktički samo podatkovnih centara, servera i sklopova za video montažu). U to je vrijeme, međutim, postojala značajna konkurencija iz AMD-a. Tako je INTEL počeo gurati pilu i danas imamo core-i3/i5/i7/i9 dvanaeste generacije, koji se još uvijek smatra mainstreamom kako u radnoj sferi, tako i u svijetu igara... Također volimo koristiti INTEL u naše setove jer ima najširu podršku i u principu će uvijek biti jeftiniji od konkurentskih platformi.
INTEL karakteriziraju hladniji toplinski profil, niska potrošnja, široke i visoke frekvencije te mogućnost OVECLOCKINGA o čemu ćemo govoriti u nastavku članka jer ide preko tehnologije.
AMD
AMD je oduvijek bio Intelov najveći konkurent kako u industrijskoj upotrebi tako i u svijetu igara.U vrijeme Intelovih centara, AMD je imao primarnu PC platformu X2/X4 ATHLON, koja je do danas preživjela u znatno promijenjenom obliku poznatom kao ATHLON A6/8/10.Nadalje,serija poznata po svojim arhitekturama imena a to su BULLDOZER procesori FX serije..Koji su bili najjači i u osnovi su imali otključane multiplikatore pa su se mogli taktati na nevjerojatnim frekvencijama. Ovdje treba napomenuti da je jedan od rekorda dobio youtuber poznat kao "RX4D". FX-8320e preko 10.2 GHz. sve četiri "Buldožer jezgre". Ali takva tehnologija donosi problem, a to je rasipanje ili izgubljena toplina i to je prava Ahilova peta AMD-a.. Više od jednog šaljivdžije na pitanje koji CPU imam u računalu će odgovoriti "grijanje".. Što još uvijek vrijedi za AMD čak i danas unatoč činjenici da je to bila Buldožerska tehnologija prevladana. Dakle, za razliku od Intela, vama su potrebni masivni hladnjaci i dobar protok zraka. Sljedeći je EPYC temeljen na poslužitelju, koji je brojčano uvelike nadmašio Intel, ali su frekvencije bile iznimno niske i to ga je držalo na rubu. AMD je učio iz svega što je postigao i zadao značajan udarac Intelu kada je iznjedrio procesore RYZEN i THREDRIPPER, koji danas dominiraju svijetom igara, budući da su mnoge dobro poznate komponente stvorene zahvaljujući njihovoj popularnosti i ekspanziji, a na istovremeno, zahvaljujući tome, AMD pokušava srušiti cijenu. Još jedna prednost AMD-a je proizvodnja vlastitih GPU-ova (grafičkih kartica), on od početka stvara svoj HW puno bolje postavljen za suradnju u obiteljskom krugu proizvoda, što ga danas drži u centru pažnje svijeta igara više nego ikada prije. Valja napomenuti da je AMD skuplji od prethodno spomenutog Intela, ponekad čak i za desetke posto, ali za svoj novac ćete od AMD-a dobiti performanse bez premca.
AMD karakteriziraju ekstremne performanse po cijenu više cijene, većih zahtjeva za hlađenjem i skupljih komponenti.
ARM
ARM procesori općenito se nazivaju SoC (ili System on Chip) i nalaze se posvuda u vašim telefonima, pametnim televizorima, ali i, primjerice, u hladnjacima. Ali ono što nam je važno je njihova izvedba u odnosu na potrošnju. svi to znaju.. Sjediš doma ispred svog PC-a i upališ PUBG i hej.. FPS padne ispod 25 i igra ne samo da se ne može igrati nego se i ne može gledati i u istom trenutku izvadiš telefon iz džepa i pridružiš se borba i ti si proglašen pobjednikom a istovremeno imaš 1080P rezoluciju u oba slučaja što je to?? Razlika je u ARM arhitekturi, platforma je primarno unix (tj. primarno podržava linux) pa je mnogo učinkovitija u slučaju igranja i uživate u apsolutno glatkoj radnji.. kako je to moguće, imate super jeftino računalo nakon sve.. kao što sam rekao, radi se o kombinaciji nekoliko faktora Unix operativni sustav, veća FPS/watt učinkovitost, potpuno drugačija arhitektura... ali zašto pišemo o tome? Jer svi, mladi i stari, žele se igrati i proizvođači to dobro znaju... I tako je Qualcomm došao do procesora Snapdragon 8cx. ovdje možete vidjeti njegovu bitku s mainstream i5 iz Intela https://www.digitaltrends.com/computing/snapdragon-8cx-vs-core-i5/ nije klasickoja X86/X64 platforma poput Intela i AMD-a, ali X86 emulator je pametno umetnut unutra i zahvaljujući tome možete instalirati klasicoperativni sustav umjesto Unixa i igraj i radi kao na svom PC-u s tom razlikom što je potrošnja 10x manja a performanse identične... Iako je jedna od prvih lasta ali kao ljubitelj Unixa (Arch Linux, Manjaro , OpenSuse) Nevjerojatno se veselim prvoj ARM namjenskoj platformi za igranje sa mogućnostima običnog osobnog računala (ne kao PS ili Xbox) Radujem se ovogodišnjim novostima o kojima ćemo vas obavještavati na tjednom blogu na našem web stranica.
Sada ćemo govoriti o tome kako odabrati najbolji procesor za svoje potrebe i dobit ćete pregled mjerenja performansi, a time i mogućnost prikladnijeg odabira CPU-a za svoju postavu u skladu s vašim radnim ili gaming računalom.
Vrlo prikladan i dobro poznat program je "PassMark" i "PCMark" koji provode tzv. "BENCHMARK" (test sklopa PC-a na stabilnost, performanse i otkrivanje mogućih problema). cijeli, bilo da su neke komponente zajedno nemojte stvarati HW/SW problem koji može uzrokovati nestabilnost sustava. Svako naše računalo prolazi vrlo pristojan 4-satni test. Radnički nazvano "Vatreno krštenje" gdje sve komponente umjetno postižu svoj maksimum i tako se ostavljaju cijelo vrijeme trajanja testa.. Za takve sklopove pratimo ispravan rad hlađenja, stabilnost, padove FPS-a i ukupnu stabilnost izvedba sklopa.. U slučaju da uvijek nešto nije u redu, rješenje možemo pronaći samo ažuriranjem i postavljanjem biosa, zamjenom komponenti ili ispravljanjem pogrešaka u softveru. To uvijek komuniciramo sa svakim kupcem pojedinačno, a svatko kući nosi potvrdu o testiranju s pisanim vrijednostima testa i uspješnim testom rada. Zatim sve što trebate učiniti je raspakirati računalo i početi raditi, igrati se, gledati YT ili početi strujanje. Programe možete preuzeti ovdje putem dolje navedenih poveznica
https://benchmarks.ul.com/pcmark10 https://www.passmark.com/
A budući da već znate kako to radi, pokazat ćemo 2 primjera u praksi. Odabrao sam iste grafičke kartice za obje, napravit ćemo razliku između Intelovih i Amd procesora i odmah ćete prepoznati razliku u performansama.
Apex Legenda
Apex Legenda
Kako možete vidjeti da isti GPU (grafička kartica) i drugačiji CPU (procesor) imaju razliku u frekvencijama -100MHz za AMD, a opet može solidno pobijediti Intel.. Kako to?? Radi se o učinkovitosti. ono što intel vozi sa AMD frekvencijama može nadoknaditi SMT tehnologiju (super multi treding) koja mu povećava učinkovitost i na nižim frekvencijama, nekada i 15-25%, naravno da je skuplja, ali performanse su neosporne. Ovo je samo jedan primjer igrača u slučaju aplikacija koje ne koriste ništa osim prve 2 jezgre a ne niti, tako da će Intel dominirati sa 5-7%, ali hoće. tako da je opet važno pitanje za što će se računalo koristiti.. Što više znamo vaše zahtjeve, veća je vjerojatnost da ćemo pronaći najprikladniji stroj za vas..
Dakle, u ovom trenutku imamo približnu ideju o tome što je najprikladnija opcija za nas u skladu s našim potrebama. Ali što učiniti ako svoja iskustva igranja želite podijeliti s cijelim svijetom? Kako to učiniti? što nam treba za to? i kako će to utjecati na nas u ovom CPU-u? objasnit ćemo to ovdje.
Dakle.. Koji CPU za streaming? To je škakljivo pitanje. Zato prvo objasnimo osnove jer ova opcija ovisi o nekoliko čimbenika. Prije svega, uzet ćemo referentni “AMD PC” sa Ryzen 5. Strimat ćemo APEX LEGEND u 4K i znamo da će nam pod takvim uvjetima dati prekrasnih 106FPS slučajevi do 30% Obrada svih događaja + obrada zvuka a slanje svega toga preko mreže u svijet pod nekim profilom jednostavno oduzima performanse... Dakle, možemo si priuštiti stream od 4K ali samo 60FPS tako da iskustvo igre bude stabilno i za igrače i za gledatelje na platformama . U slučaju referentnog “PC INTEL” s Core I-7 u 4K imamo samo 88 FPS. Dakle, uz smanjenje performansi od 30%, ne možemo očekivati glatkih 60FPS, pa će se morati zadovoljiti samo sa 2K (1440p) pri 60FPS.. A razlika je ovdje zapravo "SAMO" u vrsti i performansama procesora, što drastično odlučuje o rezultatu, iako su grafičke kartice identične i Ryzen je 100MHz slabiji od Intela.. Dakle, možete reći da vam za stream u 4K 60FPS treba CPU s 22182 boda ili bolji. 
22182 bodova
Općenito se može reći da streaming između 1080p i 4K zahtijeva performanse jednake performansama Core i5 4. generacije, tj. 4 jezgre, 4 niti, otprilike preko 3 GHz, takav procesor ima 5392 boda. Ova performansa je neophodna za sama struji bez da računalo radi išta više.
Zato je odluka o tome koji CPU koristiti iznimno važna.. I zato bi svaka izgradnja trebala započeti odabirom CPU-a. Mi to uvijek tako radimo, a zahvaljujući nama sada to znate i vi..
Toplinski profil (TDP)
Kao što sam spomenuo, još jedan čimbenik koji utječe na izbor je toplinski profil.. za računalo za igranje, uređivanje videa i streamanje potrebno je računati na dobro hlađenje, a time i bučniji rad, što može biti ograničeno s nekoliko čimbenika o kojima ćemo govoriti oko. Tihi rad i niske temperature, pa se može očekivati još kompaktnije pakiranje za uredska i multimedijska računala. Nadalje, ovaj parametar utječe i na kompaktnost dizajna, jer hladnjak od 16 cm jednostavno ne stane u MiniITX..
Kod postavki za igranje, morate obratiti veliku pozornost na pravilno hlađenje CPU-a, bez obzira na vrstu (iako svi znamo da je AMD prvak u visokim temperaturama, uključujući GPU-ove). Pa razgovarajmo o TDP-u, alias Thermal Design Vlast. Dakle, govorimo o maksimalnom gubitku topline procesora, a to je omjer napona i struje koju procesor može podnijeti u najgorim uvjetima... tj. njegovom zdravom maksimumu za koji proizvođač jamči funkcionalnost za vrijeme trajanja garantni rok.
Svaki procesor ima tu vrijednost negdje drugdje.. Visoki TDP ne znači uvijek visoke performanse, jer to moramo gledati u odnosu na generacije procesora gdje svaka sljedeća generacija ima višu frekvenciju, veće performanse, nižu ili istu potrošnju. Potrošnja je data u jedinicama Watt.. Na primjer Core-i5 4670K, TDP-84Watt.
Dakle, kod AMD-a općenito moramo računati na veći hladnjak, tj. maksimalno MicroATX kućište za clasiczraka, jer je TDP za AMD u prosjeku 75-125W. Naprotiv, INTEL-ovi hladnjaci sa "sličnim" performansama (benchmark bodovi) također se mogu koristiti s MiniITX-om, jer je njegov prosječni TDP cca 65-84W. Loš izbor hlađenja rezultira brzim uništavanjem procesora ili sporijom varijantom gdje se postupno pojavljuju lagovi, shutter i na kraju ekstremni pad performansi. U najboljem slučaju "samo" nećete postići nazivni učinak.
No, zračno hlađenje, termalne paste i vodeno hlađenje bit će posebno poglavlje o kojem ćemo govoriti u drugom članku, gdje ćemo ga detaljno analizirati...
Naučio sam više koncepata, dublje shvatio kompaktnost odabira CPU-a i sada ćemo pogledati nešto što zanima svakog igrača, a to je...
OVERKOKIRANJE (OC)
Asaijeva najzanimljivija, misterioznija i najmanje cijenjena sposobnost bila je mogućnost istisnuti više FPS-a iz CPU-a bez njegovog prženja. Prije ste morali sve postaviti u biosu i razumjeti pojedinačne koncepte. Danas je Overclocking jednostavno "OC" u biti igračka.. Većina modernih biosa danas ima OC gumb ili PERFORMANCE mod.. Tako da sve možete riješiti jednim klikom bez straha i bez BSOD-a (plava smrt) Za Deep OC još morate znati puno parametara i njihovih međusobna interakcija.. Osnova je množitelj, CPU napon, frekvencija jezgri i brzina sabirnice. Zahvaljujući tome, čak i manje iskusan korisnik može sigurno postići do 10-15% povećanja performansi bez potrebe za modificiranjem hlađenja ili bilo čega drugog. Nedavno je pogodio PODVOLTAVÁNÍ. paradoksalno, smanjenjem napona i održavanjem frekvencije, struja će također pasti, a time i temperatura, što će omogućiti veće performanse i smanjenje pada FPS-a i povećanje fluidnosti, jer procesor praktički više nikada ne može throttleati, niti dosegnuti maksimalni TDP, au sklopu "samoobrane" CPU će automatski smanjiti frekvenciju i time se ohladiti što rezultira enormnim padom performansi.