Ovaj članak nije napisan kako bi vam pomogao u sastavljanju računala kod kuće, već kako bi vas spriječio da naletite na trgovinu koja ne nudi optimalna igraća računala.
Zašto se naše verzije računala često razlikuju od ponuda drugih proizvođača računala za igre? Kao PC igrači, znamo da najvažnija komponenta u igraćem računalu treba biti grafička kartica. Iz tog razloga dizajniramo sklopove s najsnažnijom grafičkom karticom u danom cjenovnom rangu i sastavljamo ostale komponente tako da ne degradiraju njezine performanse na ukupnu cijenu računala. Veliki postotak prodavača vjerojatno nema pojma o točnijim performansama grafičkih kartica ili, još gore, svjesno pokušavaju prodati "igraće" računalo s manjim igraćim performansama nego što kupac obično zamišlja iz ponude.
Koji im je razlog za to? Snažna grafička kartica je vrlo skupa komponenta u usporedbi s drugim komponentama, koja, uz to, sa svojim rastućim performansama zahtijeva snažnije i skuplje napajanje. Prosječan kupac obično ne iščitava njezine stvarne performanse iz naziva grafičke kartice, te je stoga komercijalno isplativije ponuditi jeftinije procesore s mnogo jezgri i visokim frekvencijama ili snažne Intel I5 i I7 procesore, uz mnogo GB RAM-a i veliki tvrdi disk, gdje kupac može laički procijeniti vrijednosti i kapacitete - veći broj je jednostavno bolji.
Performanse procesora se ne razlikuju toliko između pojedinih modela i mogu se u praksi koristiti na isti način kao performanse različitih grafičkih kartica.
U posljednje vrijeme zainteresirani su naišli na neoptimalno podešene setove i trebali bi se pridržavati sljedećih savjeta:
1. Usredotočite se prvenstveno na performanse grafičke kartice i određeni model određenog proizvođača, koji se mogu razlikovati i u performansama i u radnim karakteristikama (buka).
2. Ako imate ograničeniji budžet, uvijek je isplativije ulagati u komponente koje se moraju mijenjati nego u one koje se mogu dodavati postupno. SSD disk, veći HDD, više RAM-a ili, u najgorem slučaju, bolji hladnjak procesora možete kupiti bilo kada kasnije i ne morate odmah ulagati u njih nauštrb snažnije grafičke kartice, procesora ili opremljenije matične ploče.
3. kada se uspoređuju cijene sklopova za računala, potrebno je usporediti iste ili kvalitativno usporedive komponente
Kako odabrati/dizajnirati/izgraditi računala za igranje
Cijena računala:
Razine cijena poštenih setova mogu se jednostavno grubo okarakterizirati na sljedeći način:
postavljen na cca 10.000 CZK – ne može se smatrati pravim gaming računalom.
postaviti do 14.000 CZK – igrat ćete sve igre, ali ne možete očekivati visoke, a često ni srednje postavke za zahtjevne igre.
set cca 15.000 CZK – igraš sve barem na srednjim, a ponekad i na visokim postavkama.
set cca 20.000 CZK – igranje većine igara na visokim ponekad čak i maksimalnim postavkama.
set cca 25.000 CZK – igranje igara uvijek na visokim i često maksimalnim postavkama.
set cca 30.000 CZK – za igranje svih najzahtjevnijih igara na maksimalnim postavkama.
set od oko 40.000 CZK – za igranje svih najzahtjevnijih igara na maksimalnim postavkama i visokim rezolucijama s perspektivom budućnosti.
Procesor
Više jezgri – uvijek veće performanse?……..NE baš!!!!! To se posebno odnosi na AMD procesore sa 6 do 8 jezgri u odnosu na Intel procesore s 4 jezgre, koji su obično snažniji unatoč manjem broju jezgri.
Imaju više niti po jezgri i time pružaju veće performanse tamo gdje nema softverske podrške za 4 ili više jezgri. Intelovi procesori su u prosjeku snažniji (uglavnom za modele I5 i I7), ali ne uvijek očito povoljniji. S obzirom na cijenu, AMD procesor je dovoljan i za igranje igara u jeftinijim segmentima, na primjer, za jeftiniji segment mogli bismo preporučiti 4-jezgreni AMD RYZEN 3 1200, koji je jeftiniji od 2-jezgrenog Intel I3. U modernim igrama i u budućnosti, njegove 2 jezgre (iako višenitne) mogu biti ograničavajuće. Za skuplje procesore preporučujemo Intel I5 procesore, a ako želite maksimum, onda I7. Dobra opcija su nešto jeftiniji AMD RYZEN 5 procesori s 4 i 6 jezgri i istim brojem niti. Naš favorit za srednje rangirane konfiguracije je AMDRYZEN 5 1600. U praksi, razlika između AMD i Intel procesora je u tome što je AMD u prednosti za igraće programe koji omogućuju korištenje više jezgri i niti procesora, a s druge strane, ako se ne koriste dodatne jezgre, Intel procesor je snažniji. Intelovi općenito imaju bolje performanse po jezgri procesora.
Prednosti Intel procesora – uravnoteženija izvedba i izvedba po jezgri, viša ograničenja takta.
Prednosti AMD procesora – jeftinije i pri korištenju svih jezgri bit će snažnije (što nije pravilo) od konkurencije iz Intela, mogućnost overclockanja svih modela, uglavnom jeftinijih matičnih ploča s istom opremom.
Matična ploča: Nema potrebe za najskupljom matičnom pločom, ali ako vas privlači najjeftinija, morat ćete uzeti u obzir neka ograničenja. Možda ćete moći podržati samo niže brzine komponenti, a ploča će imati manje utora za RAM, diskove i dodatne komponente.
Nadalje, možda nećete moći digitalno spojiti 5.1 zvučnike ili ćete imati manjak USB priključaka. Podrška za SATA3 i USB 3.0, brze M.2 SSD-ove ili nove procesore također će biti korisna u budućnosti. Postoje i manje razlike u pojedinim verzijama čipseta i klasama ploča (poboljšane mogućnosti taktiranja), ali osim najsnažnijih izrada ili planiranja većeg taktiranja, bit će dovoljna ploča srednje klase. To možemo otprilike podijeliti tako da bi ploča trebala koštati oko 10% (+- sto kruna) ukupnog iznosa za cijelu izradu. Nije potrebno imati ploču opremljenu sa svime, ali s porastom cijene ostalih komponenti, računalo bi trebalo biti opremljeno odgovarajućom matičnom pločom. Osnovna oprema današnjih ploča također uključuje integriranu mrežnu i zvučnu karticu. Možemo preporučiti ploče tvrtki GIGABYTE, ASUS, MSI.
RAM memorije:
U trenutnim igrama, nema potrebe imati 16 GB RAM-a u računalu u setovima do oko 20.000,-. Kod igranja najmodernijih igara, čak je i 8 GB dovoljno. Stoga je dobro usporediti uglavnom performanse ostalih komponenti. Čak je i osnovnih 2133 MHz dovoljno brzo. Preporučujemo odabir brže memorije od 2400 MHz uz malu dodatnu naknadu (jednostavno učinkovito uglavnom s Intel procesorima zahvaljujući tzv. XMP profilima), ali praktički nećete primijetiti razliku, a također provjerite podršku za brže memorije na matičnoj ploči. Tamo gdje su visoke frekvencije poznate, to je slučaj u kombinaciji s AMD RYZEN procesorima (uglavnom onima snažnijima), gdje preporučujemo 2666 MHz i brže memorije. Posljednja vrijednost koju biste mogli imati na umu je latencija memorija (npr. CL13, CL15). Ovo je također relativno važno i manji broj je snažniji, tj. npr. CL13 je bolji od CL15 ili CL16.
Grafička kartica: Igraće računalo NE znači da u paketu postoji ikakva dodatna grafička kartica. Najveći problem kod nekih ponuda su gotovo lažne informacije o prikladnosti ponuđenog paketa, poput "gaming". Grafička kartica je osnova igraćeg paketa i obično bi trebala biti najskuplja komponenta u računalu. Stoga je u velikoj većini ponuda računalo opremljeno slabijom/jeftinijom grafičkom karticom i prodavači se oslanjaju na neznanje kupaca. Pa kako znate je li ponuđena grafička kartica prikladna za vaše potrebe? Za brzu orijentaciju pripremili smo za vas tablicu performansi igraćih grafičkih kartica koju možete pronaći na početku ovog članka ili možete pogledati online časopise o hardveru.
Jesu li Nvidia grafičke kartice danas bolje od ATI/AMD kartica?……NIJE ISTINA!!! Ovaj mit je relikt iz relativno davne prošlosti, kada su ATI grafičke kartice patile od loše podešenih upravljačkih programa. Danas se, naravno, ponekad pojave privremeni problemi s upravljačkim programima, ali sada oba proizvođača nemaju što kriviti i povremeni problemi se javljaju s obje strane. U nekim cjenovnim razredima, AMD/ATi Radeon je povoljniji, u drugim slučajevima obje grafičke kartice su usporedive i to je više stvar preferencije marke. Razlike mogu biti u različitim verzijama istih kartica od različitih proizvođača (Gigabyte, Asus, MSI,… itd.), koje se razlikuju uglavnom u ugrađenom hladnjaku i opremi.
Trenutno grafičke kartice poput Nvidia GTX 1050 i 1060 imaju vrlo nisku potrošnju energije, manje zagrijavanja i ponekad buke, ali AMD-ovi konkurenti (RX 570 i 580) po sličnim cijenama imaju nešto lošije radne karakteristike, ali često pri najvišim rezolucijama njihove performanse ne padaju u najzahtjevnijim scenama i mogu imati veće izglede za buduće zahtjevne igre.
Svatko odlučuje hoće li više voljeti operativne karakteristike ili teoretsku perspektivu performansi.
Koliko RAM-a je potrebno na grafičkoj kartici?...za trenutno vrijeme, minimum je 2 GB, optimalno je 3-4 GB, za budućnost i najzahtjevnije igre, 6-8 GB.
Zvučna kartica: Za većinu korisnika, integrirana zvučna kartica na matičnoj ploči je dovoljna za zvuk na računalu. Samo trebate razmisliti hoćete li spojiti samo stereo ili 2.1 zvučnike ili imate ili planirate imati 5.1 (7.1) zvučnike. Neke matične ploče imaju samo 3 audio izlaza, na koje ne možete spojiti 5.1 zvučnike.
Postoje i neke razlike u integriranim zvučnim karticama, a starije verzije čipseta obično imaju bolje integrirane zvučne kartice. Međutim, ne isplati se dodatno plaćati za bolju ploču samo zbog zvučne kartice.
Ako imate visokokvalitetni sustav zvučnika za slušanje glazbe, preporučujemo doplatu za dodatnu zvučnu karticu, počevši od oko 1000 CZK. Razlika između jeftinih zvučnih kartica i integriranih je vrlo mala.
Tvrdi disk: Svatko može odabrati kapacitet tvrdog diska prema svojim potrebama, ali 1000 GB prostora obično je dovoljno za pohranu podataka, a ako vam je potrebno više prostora, mogu se kupiti diskovi od 2 TB po pristojnoj cijeni, no radije bismo preporučili kupnju još jednog zasebnog tvrdog diska ili vanjskog diska od 1 TB. Dobro je ne ovisiti samo o 1 HDD-u, zamislite gubitak 2 TB podataka u slučaju kvara. Iako na ovaj način možemo govoriti o manjim diskovima, to se odnosi i na broj i vrste datoteka. Ako želite veliki disk za pohranu mnogih velikih datoteka (npr. filmova u Blue ray kvaliteti), možete kupiti HDD od 2 TB, ali ne preporučujemo kupnju velikog diska za postupno pohranjivanje malih datoteka tijekom nekoliko godina. Za sistemski disk svakako bismo preporučili modele sa 7200 okretaja u minuti. Modeli s 5400 okretaja u minuti mogu biti korisni kao diskovi za pohranu za PC ili NAS sustave. Njihova prednost je manja potrošnja i teoretski dulji vijek trajanja pod dugotrajnim opterećenjem.
Zasebno poglavlje su SSD diskovi koji se ne isplate omjerom kapaciteta/cijene, ali ćete brzinu sustava (posebno pri pokretanju) primijetiti na prvi pogled. Preporučujemo kombiniranje SSD diska za operativni sustav i klasičnog HDD-a za pohranu podataka.
Na tržištu se može pronaći i svojevrsni hibrid između SSD diska i klasičnog HDD-a. Kod ove vrste SSHD-a, koji je zapravo klasični HDD, gdje je dodatno postavljen manji prostor za brzi pristup, gdje se pohranjuju najčešće pokretane datoteke i time se ubrzava njihovo učitavanje. Ovo rješenje nije toliko snažno i brzo kao klasični SSD disk, ali razlika u odnosu na klasični HDD je primjetna.
Treba li doplatiti za SSD disk uz klasični HDD radi ubrzanja, gdje je cijeli njegov kapacitet brz, ili samo manji iznos za zamjenu HDD-a hibridnim SSHD-om s manje prostora za najkorištenije datoteke + klasični HDD kapacitet, ovisi o očekivanjima, potrebama i financijskim mogućnostima svakog korisnika.
Već neko vrijeme možemo birati između SSD varijanti koje se izravno uključuju u M.2 utore na matičnoj ploči, gdje ta veza ima veću teoretsku brzinu prijenosa. Problem je malo u njihovoj višoj cijeni, a jeftiniji nemaju osjetno veće performanse od klasičnih SATA SSD-ova. S druge strane, s M.2 SSD-om si štedite muke spajanja kabela za napajanje i podatke, to je samo kartica umetnuta u matičnu ploču, koja naravno mora imati utor za M.2 diskove.
Kućište računala: Kućišta za računala se u osnovi razlikuju samo po izgledu?….GREŠKA. Izbor kućišta za računalo je vrlo podcijenjen i može završiti neugodnim iznenađenjem. Na slici, naizgled skupocjeno kućište zapravo može biti super jeftina i sjajna kutija sa slabim rezonantnim pločama i minimalnim opcijama hlađenja, u koju ni kasnije neće stati snažnija grafička kartica. Stoga kupcu savjetujemo da ne bira samo po izgledu, već da uzme u obzir i druge važne značajke kućišta za računalo. Birajte kućišta tako da koštaju otprilike 5% ili više cijene cijelog seta.
Izvor: Što više vata, to bolje?……NE baš. Za PC napajanja preporučujemo fokusiranje na bruto potrebnu snagu, a zatim uglavnom na marku i iskustvo s njom. Velika snaga u vatima po niskoj cijeni možda nije dobra kupnja. Idealan primjer je APPROX napajanje s naizgled lijepih 500-550W, što je upola jeftinije od drugih kvalitetnijih napajanja s 400W, a takva izuzetno niska cijena naravno mora se odraziti na kvaliteti. U našim ponudama od oko 10000,- koristimo provjerena SEASONIC, FORTRON i Corsair napajanja, s kojima imamo dugogodišnje iskustvo i nadstandardno jamstvo od 36 ili čak 60 mjeseci. Što se tiče napajanja, u osnovi preporučujemo da nije dobra ideja kupovati najjeftinije modele s velikom snagom, već naprotiv, nije potrebno kupovati napajanje koje bi bilo skuplje od dobro odabrane matične ploče. Uglavnom za najsnažnije setove možete odabrati snažne modele s visokom učinkovitošću od oko 90% (maksimalno iskorištena energija i minimizirana preostala toplina) i odvojivim kabelima za bolju organizaciju unutar kućišta. Informacije u opisu zahtjeva grafičke kartice mogu vam otprilike reći koliko snažno napajanje treba biti. Međutim, proizvođači grafičkih kartica obično navode veću snagu nego što bi bilo dovoljno za kvalitetnija napajanja, zbog kupaca koji kupuju najjeftinija napajanja.
Hlađenje: S obzirom na to da loše hlađeni sklop može imati znatno skraćeni vijek trajanja, preporučujemo da se usredotočite na ovo vrlo podcijenjeno pitanje. Prije svega, moramo skrenuti pozornost na hlađenje procesora. U osnovnoj konfiguraciji nudimo hladnjak koji je uključen u paket s procesorom. Dovoljan je za osnovno hlađenje, ali se ne ističe po tišini ili performansama hlađenja. Ako ne birate računala ispod 10.000, - ili već nemate hladnjak sa starijeg računala kod kuće, preporučujemo doplatu za snažniji i tiši model (npr. SilentiumPC Fera 3). Bolji hladnjak preporučujemo uglavnom za AMD procesore (za 8-jezgrene procesore, naravno), koji imaju nešto bučnije osnovne hladnjake i imaju veće grijanje. Za Intel je preporučljivo doplatiti za modele s otvorenim množiteljem takta (označen s "K") ili kako bi se smanjila buka. U vezi s izborom kućišta, treba stvoriti "propuh" unutra od naprijed prema natrag. To će biti moguće s ventilatorima koji s jedne strane usisavaju hladan zrak, a s druge strane ispuhuju topli zrak iz kućišta. Za to se trebate usredotočiti na kućišta koja omogućuju pravilan prednji usis, koji ujedno hladi i tvrdi disk. Dodatne (obično 12 cm) ventilatore možete kupiti kod nas za 120,-/kom ili kasnije prema vlastitom iskustvu i zahtjevima. Ako vas brine buka sklopa, možete birati između zvučno izoliranih kućišta (npr. Fractal design Define R5). Međutim, imajte na umu da maksimalno hlađenje ne ide zajedno s minimalnom bukom. Morate se usredotočiti na jednu ili drugu stranu, ali idealan je kompromis lagano podešen prema hlađenju ili tišini, prema zahtjevima svakog kupca i uvjetima u kojima se računalo koristi.
Monitor i dodaci:
S današnjim cijenama monitora obično možemo razmišljati o veličinama 22", 23", 24" i 27". Što se tiče cijene, monitori od 22" i 24" razlikuju se oko 1000 CZK, što nije puno i svaki će korisnik sigurno cijeniti veći zaslon. Najčešća rezolucija je 1920 x 1080 px (fullHD), što je današnji standard za sve spomenute dijagonale. Veličinu monitora mogli bismo usporediti slično kao i s ostalim dodacima (tipkovnica, miš, zvučnici, ...), ako ne znate najbolje, bit će dovoljno i najgore. Kvaliteta današnjih monitora u "popularnim" cijenama do oko 6000 CZK ne razlikuje se toliko koliko bi razlika u cijeni ponekad sugerirala, pa se za kućnu upotrebu možete sigurno usredotočiti na niže cjenovne razrede i vjerojatno ćete biti zadovoljni. IPS i PLS paneli imaju nešto bolja svojstva kvalitete slike. Klasični stariji TN paneli često imaju bolje vrijeme odziva. Ako igrate brze online igre, modeli s brzinom osvježavanja od 120 ili 144 Hz također mogu biti korisni (drugi imaju 60 Hz ili 75 Hz), ali takve je monitore teško pronaći za manje od 6000 funti. Proizvođači grafičkih kartica AMD i Nvidia također su razvili tehnologije koje proizvođači monitora ugrađuju u svoje modele i, kada su kompatibilni s odgovarajućom grafičkom karticom, to se prevodi u glatkiji prikaz. AMD-ova tehnologija naziva se FreeSync, Nvidijin GSYNC. FreeSync monitori dostupni su za oko 3500 funti, ima ih puno više na tržištu i nećete dobiti najjeftiniji GSYNC monitor za manje od 10000 funti. Možete primijetiti različitu opremu i mogućnosti povezivanja monitora. Preporučili bismo odabir modela s barem DVI digitalnim priključkom i novijih monitora s HDMI ili DisplayPort priključkom. HDMI priključak može biti koristan za spajanje drugih uređaja (igraće konzole, set-top boxovi itd.). Trenutno je sve pristupačnije spojiti 3 monitora na računalo i igrati se ili raditi u rezoluciji od 5760 x 1080px. Tako velika površina prikaza prirodno zahtijeva prilično snažnu grafičku karticu za igranje, kao što je barem Radeon RX580 8GB ili Nvidia GTX 1060 6GB ili bolje Nvidia GTX 1070 i 1080. Na jeftinije grafičke kartice možete spojiti i 3 monitora, ali za zahtjevnije igre morat ćete znatno smanjiti kvalitetu slike. Druga specijalnost su široki i zakrivljeni monitori u rezoluciji od 3440×1440, ili jeftinije 2560×1080, dakle nešto uža, ali bezokvirna opcija za spajanje tri monitora.
Pribor poput tipkovnica i miševa možete birati iz velikog broja modela, prema vlastitim potrebama i cjenovnim mogućnostima. Čak i za manje zahtjevne preporučujemo (posebno za miševe) odabir modela od barem 400 CZK. Opet, ne znam za bolje, dovoljni su i lošiji, ali nekoliko stotina kruna može vas odvojiti od puno boljih značajki, koje ćete sigurno cijeniti.
PITANJA o izvješćima:
Ako ste odabrali nekoliko setova i ne znate koji kupiti, dat ćemo vam objektivan savjet i ukazati na razlike, čak i ako možda nisu predstavljene u našoj trgovini, te ćemo vam ponuditi alternativu od nas.